Apostolski nuncij: Sveta Stolica ima posebnu odgovornost prema Hrvatima u BiH

Osobni papin izaslanik u BiH, preuzvišeni Alessandro D’Errico, sudjeluje u radu Biskupske konferencije BiH, a na misi u mostarskoj prvostolnici u povodu Svetoga Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, održao je upečatljivu propovijed.

Prenio je poruke nade koje šalje Sveta Stolica Hrvatima katolicima, ali i drugim narodima u Bosni i Hercegovini. Nakon mise, njegova ekselencija D’Ericco dao je ekskluzivni intervju za Večernji list.

VL:Preuzvišeni gospodine, možete li se ukratko prisjetiti svoga imenovanja na službu apostolskoga nuncija u BiH?

D’ERRICO: Kad sam prošle godine imenovan nuncijem u BiH bio sam na službi apostolskoga nuncija u Pakistanu i Afganistanu. Tamo sam se susretao sa situacijama koje su bile teške za naše zajednice u kontekstu afganistanskog rata iz 2001. godine i nekih teških trenutaka za pakistanski narod. Vrlo sam rado prihvatio službu koju mi je ponudio Benedikt XVI., iz dva razloga. Prije svega, ja sam 30 godina u diplomatskoj službi. A u vrućim godinama za povijest Balkana, govorim o godinama s početka 90-ih, bio sam na službi u Rimu. Tamo sam bio impresioniran senzibilnošću Ivana Pavla II. za pitanje Balkana. Naime, Ivan Pavao II., kao dobar Slaven, na poseban je način prenosio ljubav prema svim slavenskim narodima. Na osobit način bilo je zanimljivo promatrati njegovu pozornost prema ovom dijelu Balkana na kojemu postoji susretište civilizacija. Kad sam imenovan apostolskim nuncijem u BiH pošao sam najprije u Vatikan, kako bih primio instrukcije i pouke. Bio sam još jednom impresioniran dubokim poznavanjem stanja. To zato što Sveta Stolica balkansko područje smatra prioritetom i po aktivnostima i po diplomaciji. Zanimljivo je, na primjer, da je i ove godine papa Benedikt XVI., kada je 8. siječnja primio diplomatski zbor akreditiran kod Svete Stolice, i održao govor u kojemu je iznio prioritete vatikanske diplomacije, jedan cijeli odlomak posvetio Balkanu i u njemu izričito spomenuo BiH, odnosno na poseban način Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH, koji je potpisan prošle godine.

VL: Ali uz taj Ugovor nastoje se vezati i ugovori s drugim vjerskim zajednicama?!

D’ERRICO: Nadamo se, kao što nam je bilo obećano s raznih strana, da će Temeljni ugovor biti brzo ratificiran. Netko zna postaviti pitanje kako krenuti naprijed budući da nisu spremni tekstovi ugovora s pravoslavnom, islamskom i židovskom zajednicom. To bi mogao biti problem. O tome sam razgovarao s ministrom Halilovićem, koji me je informirao o poteškoćama oko potpisivanja ugovora s pravoslavcima. I njemu sam također rekao da podržavamo ugovore s drugim vjerskim zajednicama.

VL: Treba li zato ratifikacija Temeljnog ugovora čekati druge?

D’ERRICO: Jasno sam rekao da bi odmah trebalo ratificirati Ugovor, prije svega zbog slike zemlje, jer se u travnju prošle godine, kad je Ugovor potpisan, vijest o njegovu potpisivanju pronijela cijelim svijetom, no danas se mnogi pitaju kako to da Ugovor nije ratificiran. Mi to objašnjavamo izborima koji su bili nakon toga i poteškoćama s uspostavom vlasti. I ponavljam, ostajemo čvrsto na stajalištu da ćemo podržati ugovore s drugim zajednicama. Smatramo da druge vjerske zajednice mogu u našem Ugovoru pronaći konkretno uporište i jedan pozitivan precedens.

VL: Dovode li se time Hrvati katolici u povlašteni položaj?

D’ERRICO: Želim istaknuti da ne želimo privilegije jer ponetko kaže da ovaj ugovor privilegira katolike, odnosno hrvatski narod, u odnosu na druge vjerske zajednice, ili druga dva konstitutivna naroda. Međutim, mi ne tražimo nikakvu prednost u odnosu na druge vjerske zajednice i druga dva konstitutivna naroda. U svim kontaktima s predstavnicima države uvijek kažemo da Sveta Stolica i biskupi iz BiH podržavaju i podržat će slične ugovore s drugim zajednicama.

VL: Uz pitanje Ugovora sa Svetom Stolicom usko se vezuje i povratak imovine. Kakva su vaša očekivanja?

D’ERRICO: Nadam se da će zakon o restituciji nacionaliziranih dobara moći biti uskoro pripremljen i prihvaćen. To bi bilo ne samo veliko dobro za naše ustanove, ne samo za druge vjerske zajednice, nego bi bilo veliko dobro u kontekstu potrebnoga pomirenja i slike zemlje ako se želi dati do znanja da se postalo zemlja koja iza leđa zaista ostavlja jedan režim.

VL: U propovijedi ste istaknuli i problem iseljavanja Hrvata katolika iz BiH. Kako ga zaustaviti?

D’ERRICO: Sveta Stolica gleda na cijelu BiH i Balkan sa živim zanimanjem ali, očito, s posebnom pozornošću gleda na hrvatski narod budući da se radi o katoličkom narodu za koji Papa i Sveta Stolica imaju posebnu odgovornost. Broj Hrvata katolika smanjuje se, prognanici se ne vraćaju, a posla nema i sada je pitanje kako osigurati da mladi ne nastavljaju odlaziti. Sveti Otac i poglavari iz Državnoga tajništva, kako u vrijeme Ivana Pavla II., tako i sada, u vrijeme Benedikta XVI., nastoje učiniti sve kako bi se vratili društvena harmonija, mirni odnosi među različitim zajednicama ili, drugim riječima, duh ponovnoga pomirenja.

VL: Kakvo je Vaše stajalište, mogu li se s Daytonom ostvariti vrijednosti o kojima govorite?

D’ERRICO: Dayton ima zaslugu da je zaustavio rat, ali ovdje se sada radi o tome da se stvori mir, a to je malo teža zadaća. Za nas mir ne znači samo odsutnost rata, nego naročito zajednički rad kako bi se tražili uvjeti harmonije među grupama i osobama, uz poštivanje svih bez ikakve razlike i uz poštivanje onoga famoznog načela poštivanja jednakosti svih triju konstitutivnih naroda.

VL:Kad Hrvati dignu svoj glas u BiH onda je to problem. S druge strane, počesto šute, a još češće se svađaju i dijele?!

D’ERRICO: Iskreno, ogorčen sam gledajući podijeljenost hrvatskoga naroda, ali i zato što je hrvatsko pitanje prokazano sa strane mnogih kao jedan od razloga koji usporava rješenje problema zemlje. Trudim se reći našim političarima, kao što sam to nastojao spomenuti i u propovijedi, da je važno jedinstvo. Jedinstvo koje nikako ne znači poništiti razlike. Različitost je bogatstvo, ali različitost ne treba prerastati u podjelu. To radi dobra našega naroda i, još općenitije, za dobro BiH.

VL: Zašto ste Hercegovinu u propovijedi stavili pod posebno povećalo?

D’ERRICO: Sveta Stolica s posebnom pozornošću gleda na Hercegovinu, jer je ovdje situacija posve drukčija negoli na drugim stranama. Mostar ili područja u blizini Mostara, gdje su katolici u većini, ne može se usporediti s Banjom Lukom. Ali takva situacija ovdje treba povećati osjećaj odgovornosti. Spomenuo sam da dobro treba koristiti talente u obavljanju vlastite službe na svim razinama. Zato sam uputio poseban apel političarima i onima koji obavljaju javne poslove.